Mange te studirine ano univerziteti ja se ano fakulteti akate saj te djane so valjanol tuke te kere Studera.nu.

Tari e fakulteteskiri edukacia — kjer jekh svesno izbori

Te hine tut zavrsimo o univerziteti tu saj pokolaj te arakhe buti. Po anglje birine so mange te sikljove puc tut so tut ineteresinol, adjukha ka avol tuuke po kolaj hem po sukar kana ka studirine.

Koja edukacia tani hemšukar?

Sakova far tano šukar te studirinelpe, ama doznain kobor šaj angleder te odbirine so mangea te studirine keda ka rode ko "Jämför utbildning" (Usporedin edukacia). Odote šaj te usporedine edukacie, univerzitetia hem fakultetia hem te ovel tut jekh slika taro e bučakoro pazari ko razno thana. Isto šaj te dikhe so e Državakiri fakultetengiri uprava vakerdža taro e edukacijakoro kvaliteti. O rezultatia ka oven dostupno dok o proceniba ka oven kjerde.

Studiribaskoro godidejdžia/studiribaskoro savetniko

Valjani te džane so mangea hem savo šaipe tut isi, barabar e studiribaskere godidejdžijaja.  Asavke godidejdžia ka arakhe ki gimnazia, komvux (edukacia phurederenge) hem ko univerzitetia ha fakultetia.

Till Hitta och jämför utbildning

Kompentacia hem prijava — adžahar valjani

Isi buteder buča so odlučinena koj šaj te khuvel ki jekh edukacia:

  • kobor džene prijavindžepe ki edukacia
  • save prosečno kvalifikacia tute hem javeren so prijavindžepe isi
  • kobor thana isi ki edukacia

Razlicite studie ano univerziteti isi ljen hem razlicite podobnosti. Odova znacinol kaj disave kurisa valjandjan te sikljove ani gimnazia skola, odova rodolpe tutar te saj lje tut te studirine ano univerziteti. Odva saj hem te keren ane javer skole sar primer ano folkhögskolan. Te na hine tut formalne meriter ali isi tut sa jekh djanipe kotar jekh javer rig, saj te rachunine  sar pindjardo djanipe. Odova akharelape čačikani kompetentnost.

Te rodindže hembut manuša nego so isi thana, kjerelape odbiriba maškar odola soj tane kompetentno. Ko odbiriba sarine rangirinenape pali pli prosečno kvalifikacia ki edukacia. Tli prosečno kvalifikacia računinelape ki sako edukacia so rodea hem isi gimnaziakere kursia so dena ekstra prosečno poenja. Informacia baši kompetencia, odbiriba hem prosečno poenja isi ko Antagning.se.

Prijava

Ka prijavine tut ko Antagninge.se. Šaj te khuve ko maksimum 45 fakulteteskere poenja ko jekh termini (jekh termini doljela 30 fakulteteskere poenja). Prioritirin o alternative so odola edukacie so mange hembut te oven ko upruno than.

Fakulteteskoro ispit — nae so te našale

E fakulteteskoro ispit dela tut panda jekh šaipe te khuve ki jekh edukacia. Ko buteder edukacie disave thana denape palo e ispiteskoro rezultati. Te sian kompententno hem kerdžan o ispit so automatikane ovea čhivno ki biribaskiri grupa so tuke tani hemšukar — ocene ja ispit.

Sarine šaj te kjeren o ispitFfolh

, bizi razlika ko berša, državjanstvo ja edukacia. Sade valjani te prijavine tut hem te pokjine e prijavakiri taksa, 450 krune.

E prijavakoro posledno dive

E prijavakoro posledno dive tano sako far 15 februari ko anglenilaeskoro ispit hem 15 septemvri ko anglejevendaskoro ispit. O datum kana o testi ka kerolpe na djanolpe, varinolpe.

Čitin pobuter ko högskoleprovet

Studiriba ko javera phuvja — sa hembut manuša akava kjerena

Studirin ano javer drzava, odova saj te kere ano razlicite nacin, saj te dja sar razmena studie ja se freemovnersutend.

Studiribaskiri razmena

Te khudžan ko jekh švedikano univerziteti šaj te ove ki jekh razmenakiri programa (ko misal Nordplus ja Erasmus) te šaj te studirine ki Evropa. Tlo fakulteti šaj te del tut dumo te sredine tle studie hem tle inostranstveno studie računinenape ko tlo švedikano završno ispit.

Korkoro sar freemoverstudenti

Korkoro šaj te rode ki disavi edukacia ko inostranstvo. Valjani tuke položime gimnaziakere ocene hem položimo čhibjakoro ispit. Kontaktirin e univerzitetea kote mangea te studirine či te dobine i informacia so valjani tuke.

Čitin panda ko Studera utomlands

Studiriba ko duripe (distanca) — le khere o fakulteti

Tu na valjani više te odbirine maškar familia hem edukacia, buti ko čhinavdo bučakoro vakti hem edukacia ja selibe ki javer phuv hem edukacia. Tute so isi lično diciplina hem angažmani šaj često te khere solduj buča! Otprilika sako trito studenti studirinela ko duripa ki Švedia.

Kompjuteri hem internet

Valjani te ovel tut kompjutereskiri navika hem šukar uključiba te kompjutereske. Ka valjani tuke pristup ki specialno programa, webkamera, mikrofoni hem slušalke bašo websastankia.

Informacia so ka valjani ka dobine taro o fakulteti.

Sikljojbaskere centrale

Isi distancdukacie bizo te rodelpe nisavi  prisutnost. Te na mangljan te studirine kheraldan šaj ko misal te dža te učestvine tari e sikljojbaskiri centrala ko odova than kote so bešea. Odote isto šaj te pišine o ispit. Odote isi personali, kompjutejra hem sa i oprema so valjani. Tu odote isto šaj te položine tlo ispit. Isi fakultetia so dena po soro edukacie ko than ko sikljojbaskere centrale. O fakulteti informirinela bašo akava.

Čitin bašo distansstudier

Nacionalnikane minoritetikane čhibja — isi ko fakultetia?

Isi jekh fakulteti kas so isi odgovornost baši savo minoritetikani čhib. E edukaciengere ponude nae bari. E upravakere thana bajrona hem ki olende isi laponcia, švediakere fincia hem tornedalcia bajrarela o hako te sikljolpe hem te kulandinelpe pli čhib.
Odova značinela so i potreba taro učitelke ki angluni fundalno škole hem učitelke ko škole so šaj te predainen ko akala nacionalnikane čhibja bajrola. Isto potreba isi taro školuime ko arakhibe hem nega so šaj te kheren buti ko arakhibe e phuren kote so kerelape lafi ko akala čhibja.

Södertörns högskolan isi odogovornost e romane chibjake, hem ko javer univerzitetia hem fakultetia, on saj te kern studie ki romani cib hem kultura. O Univerziteti ka startu inol jekh sikavnengi-uciteljiengi edukacia ki romani cib hem kultura hem historia.

Čitin panda ko Södertörnsfakulteteskoro webthan

Linkia

Preku o linkia šaj te arakhe šukar informacia keda ka de tut godi ko tlo studiengoro izbor hem zanati. O linkia džana ko švedikane rigia/strane.

Ka prijavine tut ko fakulteteskere studie ko Antagning.se 

Antagning.se (nevo than ano internet)

O Centralnikano saveti dejbaske lovengi potpora studentenge (CSN) informirinela bašo studiribaskiri potpora (dotacia hem krediti) 

CSN (nevo than ano internet)

O Universitets- hem o Fakultetia ljen odgovornost e webb ringenge Antagning.se, studera.nu ohem utbyten.se vi te keolpe evluacia e edukaciako koatr o javer drzave

Universitets- hem Fakultetia (nevo than ano internet)

Universitetskanslersämbetet kerol evaluacia-verderinol o diplome hem e edukacia e studentiengi save studirinen prava

Universitetskanslersämbetet (nevo than ano internet)

Utbyten.se kotar e razmena e studentiengi

Utbyten.se (nevo than ano internet)

Organeskiri Uprava bašo zanateskoro fakulteti (YH- myndigheten) informirinela bašo zanatifakulteteskere edukacie 

YH-organeskiri uprava (nevo than ano internet)

Arakh so interesinela tut, ko pomoč e Hitta yrken ko Biro bučake 

Hitta yrken (Arbetsförmedlingen)

Page last updated 2021-07-28